MAD HrvatskaGlazba, slavni i pop kultura
Poznati

Znate li što je Ščelkunčik? Evo zašto Hrvati hrle na ovaj balet

Čim se približi blagdansko ludilo, zna se što slijedi: nepregledni redovi ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, i to u gluho doba noći! Godinama je Orašar taj koji uspije natjerati ljude da kampiraju ispred blagajne samo da ugrabe kartu za ovo magično iskustvo. I ove godine ista priča, ludnica je krenula, a HNK se sprema za pravu feštu s čak devetnaest izvedbi. Izvedbe počinju 27. studenoga, a zadnja je 5. siječnja 2027. – dakle, bit će vremena da se svi nahrle na ovu zimsku poslasticu!

Izvorno nazvan ‘Ščelkunčik’, ovaj balet Petra Iljiča Čajkovskog, inače najizvođeniji klasični balet na svijetu, odavno je prestao biti samo predstava. Prerastao je u pravi društveni fenomen jer njime slavimo božićno doba veselja i darivanja. Ma, to je prava simfonija djetinjstva u kojoj se dječji svijet isprepleće s naznakama svijeta odraslih, a mašta i snovi preuzimaju misli.

Više od baleta: Fenomen koji povezuje generacije

Dr. sc. Iva Hraste Sočo, intendantica zagrebačkog HNK, naglašava da je ‘Orašar’, iako prvenstveno vrhunski klasični balet, ‘prerastao okvire baletne predstave i postao istinski kulturni fenomen, kako u Hrvatskoj, tako i globalno’. Za brojne obitelji on je nezaobilazan dio blagdanske tradicije, a taj izniman interes publike svake godine dokazuje ‘koliko snažno umjetnost može povezivati ljude i generacije’.

Zanimljivo je zapitati se zašto se publika iz godine u godinu vraća istoj predstavi. Odgovor leži u jedinstvenom spoju vrhunske umjetnosti, emocija i tradicije. Danas roditelji, koji su nekad kao djeca gledali ‘Orašara’, dovode svoju djecu, prenoseći im ljubav prema umjetnosti s generacije na generaciju. Hraste Sočo ‘Orašar’ vidi kao ‘slavlje umjetnosti, ljepote i zajedništva’. Poseban je osjećaj vidjeti oduševljenje publike, a pogotovo najmlađih gledatelja. Iza te magije stoji ‘iznimna predanost i umjetnička izvrsnost’ svih ansambala HNK – Baleta, orkestra i zbora, kao i svih zaposlenika Kazališta. A popularnost? Apsolutno se može usporediti s najvećim filmskim i glazbenim uspješnicama. ‘Orašar’ ima gotovo kultni status, no njegova je posebnost u tome što je svaka izvedba uživo jedinstvena i neponovljiva. Pokazuje da vrhunska klasična umjetnost može privući jednak interes kao i najveći projekti popularne kulture.

Čarolija na pozornici: Zašto ga volimo?

Orašar je za mnoge prvi susret s baletom i Kazalištem uopće, što je super prilika za privlačenje nove publike. Cilj je da gledatelji koji dođu zbog ‘Orašara’ nastave otkrivati i bogatstvo baletnog, opernog i dramskog repertoara, jer ‘najveći uspjeh nije samo rasprodana predstava, nego publika koja se vraća tijekom cijele godine’.

Denis Matvijenko, ravnatelj Baleta zagrebačkog HNK, slaže se da se ovaj balet snažno povezuje s Božićem, jer je to ‘vrijeme kad ljudi, a osobito djeca, vjeruju u čuda i bajke’. Upravo takvu ‘čarobnu bajku stvaramo na pozornici s baletom ‘Orašar’, vodeći publiku u svijet gdje nakratko mogu zaboraviti sve brige i probleme. I, naravno, riječ je o prekrasnoj tradiciji. Matvijenko priznaje da uvijek osjeća pritisak pri svakoj produkciji, ali to ‘nije ono što je najvažnije’. Njegova misija je ‘omogućiti publici da uživa u ljepoti baleta i doživi svu čaroliju te veličanstvene umjetnosti’. Balet je, dodaje, ‘čarobna umjetnička forma’, a ‘jednom kad se zaljubite u balet, ta ljubav traje cijeli život’. ‘Orašar’, sa svojom svjetski poznatom glazbom i omiljenom pričom, jedan je od najljepših ambasadora ove umjetnosti, koji nadahnjuje nove generacije da otkriju balet i zaljube se u njegovu čaroliju.

Povratak korijenima: Od Hoffmanna do raskošne scenografije

Ovaj božićni klasik temelji se na poznatoj priči njemačkog književnika E. T. A. Hoffmanna, ‘Orašar i Kralj miševa’ iz 1816. godine. Libreto je napisao koreograf Marius Petipa na poziv ravnatelja ruskih carskih kazališta Ivana Vsevoložskog, a koreografiju su potpisali Petipa i Lav Ivanov. Praizveden je 1892. u peterburškom Marijinskom teatru, a otada se izvodio u bezbroj verzija. U Parizu ga je izvodila i slavna trupa Ballets russes Sergeja Djagileva.

Od prošle sezone u HNK se izvodi raskošna produkcija u verziji legendarnog baletnog umjetnika Rudolfa Nurejeva, prema koreografiji Petipaa i Ivanova. Nurejev je bio jedna od najzanimljivijih figura 20. stoljeća, a njegovu verziju ‘Orašara’ prvi put je postavio 1967. u Švedskom kraljevskom baletu. Ta se verzija i danas smatra jednom od najtežih i najambicioznijih na svijetu, izuzetno je zahtjevna za sve plesače i ne sadrži jednostavne uloge, što je veliki izazov. Ipak, plesači joj pristupaju odgovorno i s entuzijazmom. Prošle godine smo dobili uvid kako se pripremaju kostimi, scenografija, kakve su probe, a dizajner Jerome Kaplan, koji je radio na novoj scenografiji i kostimima, inspiraciju je pronašao u bidermajerskom stilu iz 19. stoljeća i tehnici quilling za Klarin san. Odabrao je bidermajer jer to razdoblje počinje otprilike kad je Hoffmann objavio svoju priču, ali i zato što je sam Nurejev svojeg ‘Orašara’ u Stockholmu i Londonu originalno postavio u tom stilu. Pravi povratak korijenima, uz zadržavanje germanske kulture. Je li i vama već blagdanska euforija?

S informacijama iz javnih izvora, Wikipedije, YouTubea, Instagrama i TikToka.

Pogledajte ovu vijest kao video